Grafičko uređivanje i obrada novina danas je zaista krajnje pojednostavljen proces. Razvoj novih tehnologija omogućio je čak i istinskim početnicima da se “oprobavaju” u ovoj oblasti. No, jedno se uvijek mora imati na umu – o konačnom izgledu novine i dalje ne može odlučivati svemoćni software, jer će on uvijek ostati samo dobar alat sa kojim se može napraviti fantastičan ili rogobatan proizvod. Ono što kompjuteri ne mogu promijeniti jesu pravila grafičkog uređivanje novine i uređivačka umješnost onih koji odlučuju o konačnim grafičkim rješenjima.
Svrha dobrog layouta je da privuče pažnju ili barem omogući čitanje teksta. On mora podržati temu teksta i omogućiti vizuelnu formu koja doprinosi atraktivnosti članka, stranice i novine uopće. Naravno, pri tome se uvijek mora voditi računa o ukusu ciljne grupe, jer ovakve vizuelne atraktivnosti imaju i jasna tematska ograničenja – neprimjereno bi bilo čitaocu servirati tekst sa nacrtom novog zakona o oporezivanju koji vizuelno izgleda poput reportaže sa nekog koncerta.
Layout, nije samo dodatni efekt ili nešto se mora, pa kako bilo. Naprotiv, on je taj koji najčešće odlučuje o tome da li će neka novina biti kupljena ili ne, jer prosječan kupac novina pred nekim kioskom prvo opazi slike, zatim procijeni izgled novine i tek na kraju, uglavnom kod kuće, pročita neki tekst za koji ste vi mislili da je nešto što bi moglo prodati novinu. I tada je moguće da će čitalac brzo napustiti vaš tekst ukoliko mu, recimo, ne održavate pažnju interesantnim podnaslovima.
Kompjuterske tehnologije napravile su nam most preko kojeg bez većih poteškoća prelazimo nekada komplikovan put do konačnog štampanja. Danas, na primjer, veoma jednostavno i brzo možemo printati bijelu pripremu neke stranice i razgledati je na našem stolu. To nam je omogućio desktop publishing (DTP), što grubo možemo prevesti i kao “stolno izdavaštvo”. Ovo je nesumnjivo loš prevod, ali u svakom slučaju ispravna činjenica. Ono što je nekada bio proces u kojem su učestvovale desetine ljudi i to potpuno posvećeno i profesionalizirano, danas je sjedinjeno u DTP - u i možda jednom jedinom čovjeku.
Kao što smo već spomenuli, taj izvanredni alat osim velikih prednosti sa sobom nosi i velike odgovornosti. Vi ste dakle osoba koja rukuje nekim programom i samo od vas, a ne programa, zavisi kako će na koncu izgledati vaša novina. čitalac nikada neće saznati u kojem je programu novina prelamana i ona će za njega zauvijek ostati samo, ili lijepa, ili ružna. Međutim, program u kojem ćete na ovaj način pripremati vašu novinu jeste važan izbor za vas. U ovom trenutku ima ih zaista mnogo. Osim toga, svakodnevno se pojavljuju novi programi ili nove verzije starih programa. Međutim, vremenom su se ipak izdvojili najkvalitetniji i najpopularniji, pa ćemo neke od njih i navesti i to poredane prema zastupljenosti u ovoj branši:
o QuarkXPress
o Adobe InDesign
o Adobe Page maker
Svaki od ovih programa ima svoje prednosti, ali i mane. Međutim, danas se mnogi usuđuju konstatovati da je definitivno najkompletniji program za prelom novine QuarXPress. Mi u ovom priručniku ne želimo, niti trebamo dalje utjecati na vaš izbor programa za prelom teksta, jer je to stvar ukusa i afiniteta. Uglavnom, vjerovatno je da je početnicima teže pogriješiti u izboru programa, nego u njegovoj primjeni.
Pravila layouta
Vizuelni kontinuitet je jedna od osnovnih pretpostavki kontinuiteta vaše novine uopće. Na ovaj način vi ste u mogućnosti sebi priskrbiti prepoznatljivost koja umnogome može utjecati na prodaju. Mnoge kompanije danas ulažu velike novac u dizajn koji bi ih učinio i vizuelno prepoznatljiv. To se naziva “Corporate design”. Dakle, ovaj efekt je nešto pri čemu također nemate mnogo izbora, i u interesu vašeg komercijalnog opstanka je povinovati se tome.
Najvažnije pravilo preloma novinske stranice jeste da dvije stranice koje se nalaze jedna pored druge čine vizuelnu cjelinu. Također je važno i jedno staro pravilo prema kojem je u novinama potrebno češće primoravati čitaoca da pređe na sljedeći red i tako se uvijek iznova fokusira na ono što čita. Ovo se, na primjer, može postići dijagonalnim postavljenim slika na stranci – u donjem lijevom i gornjem desnom uglu.
Iz sličnog razloga, te zbog potrebe za kvalitetnijom fragmentacijom stranice koriste se i kolumne. Broj kolumni zavisi ponajprije od formata stranice. Različite su primjene i kreativne ideje za upotrebu ovog vizuelnog sredstva, ali su se ustali standard po kojem je u formatu A4 na primjeri nije dobro imati tri kolumne, a u A5 dvije.
Ukoliko se na stranici nalaze slike budite sigurni da je to prvo što će privući pažnju čitalaca, potom slijedi tekst pod slikom i tek na kraju naslov. Zbog toga pri nastanku i osmišljavanju neke teme i finalizaciji članka nikada nemojte smetnuti sa umu da vam je potrebna i kvalitetna ilustracija, koja sa jedne strane može učiniti potpunijim ono što ste željeli reći, a sa druge reklamira vaš članak i nagovara čitaoca da ga pročita. Preporučljivo je da lice ili predmet sa fotografije gledaju u unutrašnjost stranice.
Grafike, linije, simbole, obrube i rastere ne bi trebalo prekomjerno koristi. Linije, obrube i rastere treba koristiti samo u funkciji razdvajanja članaka.
često se zaboravlja još jedan vizuelni element novinske stranice – bijela površina. Mnogi “layouteri” teško odolijevaju izazovu pretrpavanja stranice i pri tome zaboravljaju potrebu čitaoca da se ne napreže čitajući neku novinu. Njemu je potreban i prostor koji odvaja cjeline stranice, koji mu pomaže u orijentaciji i, sve u svemu, ne stavlja ga u položaj detektiva koji traga za nastavkom članka koji je počeo čitati.
Na čitljivost nekog teksta u velikoj mjeri utječe i izbor slova tj. fontova te način njihove primjene. Danas u DTP tehnologiji na raspolaganju stoji više od 100 različitih vrsta fontova. Međutim, i ovdje potrebno da se odlučite za standard i fontove koje ćete u u vašoj novini kontinuirano koristiti. U novinama je najbolje koristiti serifne fontove zbog njihove jednostavnosti i jasnoće.
